SLUŽBENE STATISTIKE
Razvoj informacijskog društva u Republici Hrvatskoj prati se kroz različite pokazatelje kojima se u svrhu napretka mjeri uspješnost tranzicije društva uz pomoć informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Republika Hrvatska je prihvatila pokazatelje Europske unije kojima se mjeri stupanj razvoja i planiraju prioriteti u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Pokazatelji korištenja interneta, razvijenosti javnih usluga, učenja pomoću računala, zdravstvenih usluga, elektroničkog poslovanje, sigurnosti informacijske infrastrukture i primjene širokopojasnih mreža, iskazuju se postotkom primjene čime pratimo spremnost i napredak države za prijelaz u informacijsko društvo.
U skladu s Nacionalnim programom za pristupanje Europskoj uniji tijekom 2007. godine započele su aktivnosti vezane uz uspostavljanje i organiziranje statistika o informacijskom društvu po konceptu Eurostat-a.
Tijekom 2008. godine započela je provedba IKT POD i IKT DOM istraživanja za 2008. godinu, također u skladu sa zakonodavstvom EU, a uz financijsku potporu projekta MB PHARE 2006, dok se istraživanje o troškovima i investiranju informatičke tehnologije za poduzeća nalazi u pilot fazi (IKT-POD/INV).
Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u poduzećima (IKT-POD)
IKT-POD je godišnje istraživanje o korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) i pruža informacije o korištenju računala, interneta, elektroničkog poslovanja i ostalih IKT-a u poduzećima. Podaci su važan izvor za provođenje politike u području informacijskog društva u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji. IKT-POD istraživanje je provedeno u okviru smjernica Eurostata prvi put tijekom 2007., a provodi se na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.). Provela ga je agencija Puls d. o. o., u ime Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Harmonizirana istraživanja su provedena u svim državama EU-a, dakle podaci su međunarodno usporedivi.
Međunarodni podaci su dostupni na e-adresi,
http://epp.eurostat.ec.europa.eu, Themes Science and Technology Data. Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju IKT-POD usklađeni su s EU-ovom Metodologijom za statistike o Informacijskom društvu, 2007.
Rezultati IKT-POD istraživanja:
Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i od pojedinaca (IKT-DOM)
IKT-DOM je godišnje istraživanje o korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i kod pojedinaca. Pruža informacije o računalnoj i informacijskoj pismenosti hrvatske populacije. Cilj ovog istraživanja je da izmjeri korištenje računala i ostalih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, broj osoba u Republici Hrvatskoj koji su korisnici interneta i u koje svrhe upotrebljavaju internet. Podaci su važan izvor za provođenje politike u području informacijskog društva u Republici Hrvatskoj kao i u Europskoj uniji. IKT-DOM istraživanje je provedeno, u okviru smjernica Eurostata prvi put tijekom 2007., a provodi se na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.). Provela ga je agencija Puls d. o. o., u ime Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Harmonizirana istraživanja su provedena u svim državama EU-a, dakle podaci su međunarodno usporedivi. Međunarodni podaci su dostupni na e-adresi
http://epp.eurostat.ec.europa.eu, Themes Science and Technology Data. Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju IKT-DOM usklađeni su s EU-ovom Metodologijom za statistike o Informacijskom društvu, 2007.
Rezultati IKT-DOM istraživanja:
OSTALE STATISTIKE
Uz istraživanja Državnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj prikupljaju se podaci i o broju korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga (fiksne i mobilne telefonije, interneta i širokopojasnog interneta), korištenju e-poslovanja, e-bankarstva te izdavanja Europskih računalnih diploma (ECDL) čije podatke u skladu sa svojim djelokrugom djelatnosti prikupljaju i obrađuju različite institucije.
Statistika širokopojasnog pristup internetu u Hrvatskoj
Vlada Republike Hrvatske donijela je 2006. godine Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj do 2008. godine s ciljem ubrzavanja i poticanja daljnjeg razvoja širokopojasnog pristupa internetu kao jednog od osnovnih temelja za ostvarivanje društva znanja i priključivanja Republike Hrvatske razvijenim zemljama Europe.
U ovom području prate se sljedeći pokazatelji:
- broj korisnika nepokretnog pristupa širokopojasnom internetu,
- broj korisnika pokretnog pristupa širokopojasnom internetu.
Prema podacima Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije u Republici Hrvatskoj je 31. ožujka 2009. godine. zabilježen broj od ukupno 722.110 širokopojasnih priključka internetu i ostvarena gustoća od 16,28 posto. Tako je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, u kojem je zabilježen ukupan broj od 416.000 širokopojasnih priključaka internetu, ostvaren rast od 57,6 posto. Riječ je o nastavku trenda rasta broja širokopojasnih priključaka internetu, započetog 2003. godine koji iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate.
Statistika eBankarstva
Elektroničko bankarstvo je opći pojam za procese kojima korisnik može obavljati bankarske transakcije elektroničkim putem bez posjećivanja institucije nadležne za transakciju.
Prema podacima Hrvatske narodne banke u prvom kvartalu 2009. godine uslugu elektroničkog bankarstva u Republici Hrvatskoj koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata. Imajući u vidu kako je u istom razdoblju prošle godine ovu uslugu koristilo 452.736 građana, odnosno 135.035 poslovnih subjekata, riječ je o povećanju broja korisnika od 32,06 posto u segmentu korištenja od strane građane, odnosno 15,32 posto u segmentu korištenja od strane poslovnih subjekata
Statističke podatke o korištenju elektroničkog bankarstva od strane građana i poslovnih subjekata možete pronaći na stranicama
Hrvatske narodne banke.
Pod elektroničkim poslovanjem podrazumijevamo sve aktivnosti koje poduzimaju pravne ili fizičke osobe radi razmjene dobara ili usluga, koristeći pritom računala i suvremene komunikacijske tehnologije. Elektroničko poslovanje nužan je preduvjet za sudjelovanje hrvatskog gospodarstva na globalnim tržištima kroz ponudu hrvatskih roba i usluga s proširenom mogućnošću nabave proizvoda i usluga sa svjetskog tržišta.
U okviru provedbe Strategije razvitka elektroničkog poslovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2010. godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva naručilo je krajem prošle godine dva istraživanja čiji su rezultati objavljeni u ''Studiji razvoja elektroničkog poslovanja u Republici Hrvatskoj za 2006. i 2007. godinu'' i ''Studiji prepreka za primjenu elektroničkog poslovanja u Republici Hrvatskoj za 2006. i 2007. godinu''. Riječ je o prvim takvim istraživanjima u Hrvatskoj, a koja je, po metodologiji projekta e-Business Watch, provela analitička kuća IDC Adriatics u listopadu i studenome prošle godine.
Prema podacima dobivenim istraživanjem hrvatski građani su 2007. godine na nabavku robe elektroničkim putem prosječno utrošili 93 kune, u usporedbi s 9 kuna šest godina ranije, dok je potrošnja poslovnog sektora po glavi stanovnika u 2007. godini iznosila 605 kuna, u usporedbi s 89 kuna koliko je bila u 2002. godini. Unatoč ohrabrujućim pokazateljima rasta, 57 posto tvrtki u Hrvatskoj još uvijek smatra da im je tvrtka premala za uvođenje elektroničkog poslovanja.
Europska računalna diploma (European Computer Driving Licence - ECDL) predstavlja međunarodno priznatu potvrdu informatičke pismenosti.
Prema podacima Hrvatskog informatičkog zbora u prvoj polovici 2009. godine u Republici Hrvatskoj izdano je 8.709 novih ECDL diploma. Prema toj brojci u samo šest mjeseci ove godine već je dostignuta razina od 71,2 posto ukupne brojke podijeljenih diploma u cijeloj prošloj godini. Ukoliko se toj brojci pribroje podaci iz prijašnjih godina dolazi se do respektabilne brojke od ukupno 39.687 osoba koje su stekle ECDL diplomu u šest godina od kada je Hrvatski informatički zbor dobio ovlaštenje za provedbu ECDL programa u Republici Hrvatskoj.
Statističke podatke o broju vlasnika ECDL diploma u Republici Hrvatskoj vodi
Hrvatski informatički zbor.
STATISTIKE INFORMACIJSKOG DRUŠTVA U EU
Europska komisija prepoznala je informacijsko-komunikacijsku tehnologiju kao glavnog pokretača promjena u društvenom i poslovnom sektoru. Uz pomoć Eurostatovih službenih statistika prikupljaju se, obrađuju i uspoređuju statističke informacije država članica EU koje služe kao podloga za pripremu i provedbu politika Zajednice. 2005. godine Europska komisija postavila je novi strateški okvir za informacijsko društvo „i2010:Europsko informacijsko društvo za rast i zapošljavanje“ koji je poslužio kao ključni element obnovljene Lisabonske strategije pružajući opsežnu strategiju medijskog i ICT sektora.
Eurostat-ove statistike informacijskog društva predstavljaju ključne čimbenike u nadgledanju triju prioriteta;
- završetak jedinstvenog europskog informacijskog prostora,
- inovativnost i ulaganje u istraživanje ICT-a,
- uspostava uključivog europskog informacijskog društva.
Prema Eurostatovim podacima o dostupnosti interneta u kućanstvima, u 2008. godini Hrvatska je zabilježila 45% zastupljenosti, dok je prosjek u EU iznosio 60%. Unatoč tome, Hrvatska se nalazi ispred Bugarske (25%), Grčke (31%), Italije (42%), Cipra (43%) i Rumunjske (30%). (
Priopćenje za medije – Eurostat, 2. prosinca 2008. godine)
Dodatne informacije potražite na službenim stranicama
Eurostata.