Danas se u tijelima državne uprave provodi preko 300 različitih projektnih aktivnosti vezanih uz informatizaciju, za koje je u razdoblju od 2007. do 2011. godine izdvojeno 4,5 milijarde kuna iz državnog proračuna. Rezultat tih ulaganja jesu visokoinformatizirani sektori uprave koji omogućuju daljnje poboljšanje internih organizacijskih sposobnosti te pružanje elektroničkih javnih usluga koje nalazimo na internetskim stranicama nadležnih tijela. No budući da ti visokoinformatizirani sektori uprave nisu povezani, građani informacije, sadržaja i usluge moraju tražiti na adresama pojedinačnih tijela uprave.
UMREŽENA UPRAVA: USLUGE IZ OBLAKA - Organizacija i arhitektura
Kako bi unaprijedila te omogućila povezivanje pojedinačnih sektora u umreženu upravu Vlada Republike Hrvatske je u siječnju 2009. godine usvojila Strategiju razvoja elektroničke uprave. Konačni je cilj ove Strategije umrežavanje upravnih sektora te pružanje informacija, sadržaja i usluga uprave na jednom mjestu, pri čemu korisnici više ne moraju lutati između tijela uprave, već odgovor potražiti na jednom mjestu – središnjem portalu uprave Moja uprava.
E-uprava u klasičnom smislu omogućuje pružanje elektroničkih usluga unutar klasične, ''silosne'', strukture uprave, pri čemu svako tijelo gradi pojedine funkcije e-uprave sukladno vlastitim prioritetima. Pritom se problem pojavljuje u trenutku kada pojedina tijela među sobom trebaju razmjenjivati podatke, što obično rezultira time da građani svoje podatke nose od vrata do vrata tijela uprave, umjesto da ih tijela uprave razmjenjuju između sebe.
Umrežena uprava, kakvu gradimo, predstavlja drugu generaciju elektroničke uprave u kojoj je uspostavljena politička, pravna, organizacijska, semantička i tehnička interoperabilnost, a koja će omogućiti željeni iskorak i korisnički usmjerenu upravu.
Uz usmjerenost na korisnika umrežena uprava donosi vidljivu racionalizaciju i uštedu kroz primjenu standarda, modularni razvoj, dijeljenje i višestruko korištenje informacija i resursa na razini cijelog sustava i kroz standardizirano povezivanje s drugim sustavima. Također, umrežena uprava omogućuje da tijela uprave korisnicima proaktivno nude gotova rješenja bez potrebe da korisnik donosi dokumente, popunjava obrasce i obilazi institucije u potrazi za novijim ispisima javnih isprava (npr. rodnog lista ne starijeg od šest mjeseci).
Usvajanjem Odrednica Hrvatskog okvira za interoperabilnost u lipnju 2010. godine, Vlada Republike Hrvatske donijela je jednu od najznačajnijih odluka koja će doprinijeti ostvarenju cilja stvaranja umrežene uprave.
Uspostava interoperabilnosti odnosi se na osposobljavanje javnopravnih tijela da usklađeno djeluju te omoguće automatizaciju razmjene informacija i integraciju procesa na svim razinama (središnjoj, regionalnoj i lokalnoj). Ključni je cilj ovih aktivnosti izgradnja korisnički usmjerenog sustava usluga za sve korisnike umrežene uprave.
U naprednoj inačici zajednički sustav i njegove komponente čine privatni ''oblak javne uprave'' Republike Hrvatske. Jedan od zadataka ovog sustava je stvaranje uvjeta, podrška i stimulacija javnopravnih tijela da svoje sustave izdvajaju u cjelovit sustav kojim se upravlja i za koji se provedbena podrška dionicima pruža na jednom mjestu.
Pritom se, zbog različitih uloga sadržaji i postupci između tijela, u pravilu razlikuju, no unatoč tome trebaju biti uskladivi u svim situacijama kad dolazi do međusobnog pružanja temeljnih usluga. Stoga se, sukladno HROI-ju, u ove komponente ugrađuju nužne standardizacijske funkcije i modeli. Ipak, time se ne zadire u temeljne zadatke i temeljne registre koje javnopravna tijela vode sukladno zakonu i drugim propisima, nego im se omogućuje priključenje na zajedničku poslovnu i IKT infrastrukturu za međusobno umrežavanje. Upravo je to ostvarenje vizije umrežene uprave na način koji, s jedne strane, svakom javnom tijelu ostavlja punu autonomiju obavljanja temeljnih zadataka te, s druge strane, podržava sustavno, dogovorno ili ugovorno delegiranje svih ostalih aktivnosti kompetentnim i specijaliziranim sustavima. Sastavni dio tog nacionalnog modela je jedinstvena koordinacija i upravljanje ukupnim sustavom i njegovim komponentama.
Središnji državni ured za e-Hrvatsku navedene je koncepte predstavio kroz desetak radionica koje su tijekom 2010. godine organizirane za tijela državne uprave i predstavnike IKT sektora. Na ovim je radionicama sudjelovalo preko petsto stručnjaka koji su pozvani da se uključe te svojim znanjem i iskustvom doprinesu još boljim i kvalitetnijim rezultatima provedbe.
Pred nama je praktična realizacija ovih prijedloga i koncepata, čime otvaramo i poslovnu priliku za širenje poslovanja domaćeg IKT sektora, od kojeg očekujemo i daljnju podršku u razvoju umrežene uprave. Glavnina našeg posla odnosi se na pripremu pravnog i organizacijskog okvira koji će omogućiti potpunu tehničku realizaciju arhitekture sustava umrežene uprave sa svim navedenim gradbenim komponentama. Preduvjet za njezinu realizaciju je zajednička arhitektura koja omogućuje jedinstveni okvir za komunikaciju između različitih informacijskih sustava koje su kroz godine različite IKT tvrtke implementirale u tijelima državne uprave.
Osnovnu komponentu sustava koja će omogućiti da se razmjena informacija, podataka i isprava u državnoj upravi odvija uz nadzor i praćenje prava pristupa određenim resursima, s kojim ovlastima te arhiviranje, omogućiti nacionalni sustav za autentikaciju i autorizaciju (NIAAS). Za korištenje ovog sustava korisnik (fizička osoba, predstavnik tvrtke, službenik u tijelima uprave) mora najprije proći inicijalnu registraciju koja će biti omogućena putem šaltera HITRO.HR ureda. Po registraciji dobit će potrebne vjerodajnice (elektronički identitet) za pristupanje portalu Moja uprava s ciljem ostvarivanja e-usluga.
Da bi korisnik dokazao svoj elektronički identitet, zahtjev za verifikacijom identiteta s portala Moja uprava prosljeđuje se NIAAS sustavu koji traži potvrdu identiteta od ovlaštenih davatelja usluga, nakon čega se dokaz o verificiranom identitetu prosljeđuje autorizacijskoj komponenti pružatelja elektroničke usluge. Od ovog trenutka postupak autentikacije je završen, a počinje postupak autorizacije čijim uspješnim ishodom započinje faza konzumiranja usluge.
Uvođenje ovog sustava za javnopravna tijela predstavlja sigurnosnu pretpostavku bez koje, kao i bez ostvarene komunikacije kroz računalno-komunikacijsku mrežu HITRONet, nije moguće jednoznačno utvrditi identitet osoba koje pristupaju informacijskom sustavu i omogućiti im obavljanje usluga.
Pritom sve poruke koje se razmjenjuju između davatelja usluga u sustavu NIAAS prolaze kroz Sustav za međusobnu komunikaciju i razmjenu podataka između javnopravnih tijela (engl. Government Service Bus ). Glavna funkcija ove komponente je osiguranje razmjene elektroničkih poruka, dokumenata, usluga, događaja i procesa između autonomnih sustava i komponenata povezanih u zajednički sustav te upravljanje tim procesima.
U konačnici, izgradnja umrežene uprave je složen i dugotrajan proces koji, zapravo nikada ne prestaje jer podrazumijeva kontinuirano unapređivanje procesa javne uprave i integracija na svim razinama (uključivo međunarodnu) s ciljem pružanja korisnički usmjerenih i prilagođenih usluga. Naime, sudjelovanjem u provedbi Digitalne agende za Europu Republika Hrvatska je preuzela obvezu omogućiti do 2020. godine integraciju hrvatske javne uprave u jedinstveni europski upravni prostor pri čemu se brišu granice nacionalnih sustava i građanima omogućuje obavljanje prekograničnih usluga. Stoga je umrežena uprava još jedan korak prema hrvatskom uključivanju u europsko okruženje i ravnopravnom sudjelovanju na jedinstvenom europskom tržištu.
| IZDVOJENO: Korisnički pretinac Primjena načela HROI-a u tehničkoj realizaciji omogućuje daljnju nadogradnju sustava Moja uprava kao jedinstvene točke pristupa informacijama iz uprave, a koju javnopravna tijela koriste za predstavljanje općih informacija (na javnom dijelu) ili korisnički orijentiranih informacija putem Korisničkog pretinca. Glavna funkcija Moje uprave je osiguranje komunikacije i suradnje između fizičkih osoba, integriranog sustava i njegovih subjekata te podrške njihovim potrebama. Moja uprava u ovom trenutku pokriva opće informiranje o pravima, dužnostima i procedurama javne uprave za građane i gospodarstvo u vidu internetskog portala, dok Korisnički pretinac portala Moja uprava omogućuie personalizirani pristup osobnim informacijama (status osobnih predmeta, informacije tko razmjenjuje podatke o osobi, informacije o osobnim preferencijama…). |
| IZDVOJENO: Zajednički sustav za evidenciju informacijskih resursa i projekata - ZIRP Informacijski resursi koji se povezuju u zajednički sustav umrežene uprave nameću potrebu za učinkovitim upravljanjem ne samo postojećim informacijskim resursima nego i za upravljanje programima i projektima kojima se uspostavljaju takve elektroničke usluge. Uspostavom jedinstvenog projektnog ureda olakšat će se diseminacija znanja i stvoriti kanal za razmjenu znanja i iskustava stečenih provedbom pojedinih IKT projekata u različitim tijelima državne uprave. Stoga gradimo rješenje za evidenciju svih projekata i informacijskih resursa koji se financiraju iz državnog proračuna. Model tog rješenja odnosno budućeg središnjeg sustava opisan je logičkom arhitekturom i njegovim ključnim komponentama. Ključni korisnici ovog sustava bit će: Vlada Republike Hrvatske - na strateškoj razini, Središnji državni ured za e-Hrvatsku - na upravljačkoj i administrativnoj razini, tijela državne uprave - na operativnoj razini, te javnost i gospodarski subjekti - na informativnoj razini. |