Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009.

Analizu hrvatske ICT industrije za razdoblje od 1999. do 2009. godine izradila je nezavisna analitička kuća IDC Adriatics za Hrvatsku gospodarsku komoru - Udrugu za informacijske tehnologije, Hrvatsku udrugu poslodavaca - Udrugu za informatičke i komunikacijske djelatnosti te Središnji državni ured za e-Hrvatsku.

Ovakva sveobuhvatna analiza domaće ICT industrije za proteklo desetogodišnje razdoblje predstavlja vrijedan izvor informacija kako za predstavnike domaćeg i stranog ICT sektora, analitičare tržišta, tako i za tijela državne uprave koja sudjeluju u izradi politika i smjernica u područjima u kojima ICT nalazi svoju primjenu. 

Za potrebe izrade analize obrađeno je preko 700.000 podataka iz sljedećih izvora: Financijske agencije, Eurostata, OECD-a, IMF-a, Svjetske banke te IDC Adriatics.

Prema rezultatima analize, u 2009. godini broj ICT poduzeća dosegnuo je 2.138, od čega njih 1.853 (87%) IT poduzeća, a 285 (13%) telekom tvrtki. Pritom se tržište podijelilo na način da 68 tvrtki koje imaju više od 50 zaposlenih broje ukupno 60% zaposlenih i ostvaruju 77% ukupnog prihoda i 82% dodane vrijednosti cijelog ICT sektora. To znači da 97% tvrtki koje broje manje od 50 zaposlenih dijele ostatak tržišta i na ovom dijelu tržišta sigurno vlada najjača konkurencija. Atomiziranost ICT industrije posebno naglašava činjenica da čak 65% tvrtki broji 4 ili manje zaposlenih, odnosno više od 81% broji ispod 10 zaposlenih. Također, zanimljivo je primijetiti kako 217 ICT tvrtki u kojima nema zaposlenih godišnje ostvaruju 131,27 milijuna kuna prihoda. 

ICT poduzeća u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009.

Između 1999. i 2009. godine broj ICT tvrtki povećao se po prosječnoj stopi rasta od 6,5%, pri čemu je broj IT tvrtki rastao po prosječnoj stopi od 6%, a telekom tvrtki od 10,8%. Određeni pad ipak je uočljiv na samom kraju razdoblja i on je, sasvim sigurno, rezultat krize koja je zahvatila čitavo svjetsko gospodarstvo, pa tako i naše.  

No, unatoč tome, možemo zaključiti kako je, barem u području IT-a, kontinuirani godišnji rast tržišta omogućio i konstantno povećanje broja zaposlenih, dok je telekom sektor ipak prošao kroz određene cikluse restrukturiranja pa je fluktuacija radne snage ovdje bila značajnija. 

Tako je 2009. godine broj zaposlenih u domaćoj ICT industriji dosegao 27.881, od kojih 15.144 (54%) u IT tvrtkama, a 12.767 (46%) u telekom sektoru. Iako je u zadnjoj godini zabilježen pozitivan pomak u vidu povećanja broja zaposlenih u telekom sektoru ipak je to prekratko promatrano razdoblje za koje bi se mogle donijeti bilo kakve značajnije procjene o budućem rastu. S druge strane, pogled na trend rasta broja zaposlenih u IT tvrtkama govori da je prosječna godišnja stopa rasta zaposlenih u IT sektoru bila gotovo 10% tijekom cijelog promatranog razdoblja.

Gledajući ukupne prihode, analiza je pokazala kako je hrvatska ICT industrija u 2009. godini ostvarila prihod od 32,4 milijardi kuna, od čega IT industrija 12,6 milijardi (39%), a telekom industrija 19,79 milijardi (61%). Pritom je i ovdje na samom kraju razdoblja vidljiv pad, kao rezultat globalne krize koja se odrazila na razmišljanja o potrebi smanjenja izdataka kako za telekomunikacijske, tako i za IT proizvode i usluge. 

Također je vidljivo da su u promatranom razdoblju prihodi telekom industrije počeli padati godinu ranije, nego u IT sektoru, što zapravo govori o tome da je telekom sektor podložniji utjecaju informacija s tržišta jer se o krizi počelo govoriti puno ranije, nego smo na nacionalnoj razini zabilježili gospodarski pad.

Struktura ukupnog prihoda ICT sektora u 2009. godini pokazuje da su telekom proizvodi i usluge činili više od 60% u ukupnim prihodima cijelog sektora, pri čemu se u ukupnom sektoru kao najznačajniji segmenti tržišta pokazuju telekom operateri, IT uslužne tvrtke i trgovci IT produktima.

Prema rezultatima analize u 2009. godini hrvatska ICT industrija je ostvarila dodanu vrijednost od 11,46 milijardi kuna, što iznosi 35% njenog ukupnog prihoda. Unutar toga, IT industrija ostvarila je 3,3 milijarde (29%), a telekom 8,16 milijardi (71%). Pritom je u promatranom desetogodišnjem razdoblju dodana vrijednost ICT industrije rasla po prosječnoj stopi od 9,7%, znatno brže u IT sektoru (16,4%) u odnosu na telekom sektor (7,9%). Gledajući te pokazatelje, jasno je vidljivo da telekom operateri ostvaruju nekoliko puta veću dodanu vrijednost od svih ostalih sudionika na ovom tržištu, iako niti brojke ostalih segmenata nisu zanemarive.

Dodana vrijednost po zaposlenom, 2009.

Dodana vrijednost u ukupnom prihodu, 2009.

Kada se ove brojke usporede s udjelom u ukupnom prihodu onda je vidljivo da uslužni segment, kako u IT-u tako i u telekom dijelu ostvaruje najznačajniji doprinos od dodane vrijednosti u ukupnom prihodu.

IT uslužna poduzeća u ukupnom broju tvrtki sudjeluju s najvećim udjelom. Stoga je zanimljivo promatrati pokazatelje koji na neki način i govore zašto je ovaj dio tržišta tako zanimljiv. Naime, vidljivo je kako je ovo najdinamičnija kategorija u kojoj je zabilježen najbrži rast ukupnog prihoda (14,2%), broja tvrtki (8,3%) i broja radnih mjesta (11,4%). Nadalje, polovicu prihoda ostvarili su 22 sistem integratora (2,2% poduzeća) koji ostvaruju i najveću dodanu vrijednost, dok, kada se gleda po radniku, najveću dodanu vrijednost ostvaruju globalne softverske tvrtke.

IT uslužna poduzeća 2009.

Govoreći o udjelu ICT industrije u gospodarstvu Republike Hrvatske 2009. godine, rezultati analize pokazuju kako su ICT tvrtke činile 2,3% od ukupnog broja poduzeća u nefinancijskom sektoru u zemlji, generirale 5,3% od ukupnog prihoda te ukupnom iznosu ostvarene dodane vrijednosti doprinijele sa 7,8%. Zaposleni u ICT industriji činili su 3,1% u ukupnom broju radnih mjesta u nefinancijskoj industriji u zemlji.

Promatrajući navedene pokazatelje, vidljivo je da ICT tržište ostvaruje značajno veću dobit po zaposlenom, u odnosu na ostale gospodarske grane. Tu činjenicu pozdravljamo jer daje određenu atraktivnost ICT sektoru i poziva na povećani interes ljudi za zapošljavanje upravo u ovom sektoru u kojemu, kako je vidljivo, sigurno ima još prostora za rast. S druge strane, možemo se upitati da li su usluge koje ICT tržište pruža ostatku gospodarstva, ali i građanima možda još uvijek skupe i da li ta činjenica još uvijek predstavlja svojevrsnu prepreku jačoj primjeni ICT tehnologije u gospodarstvu i društvu općenito. Ovo je posebno izraženo u telekomunikacijskom segmentu gdje prihod po zaposlenom iznosi visokih 1,5 milijuna kuna, a dobit po zaposlenom čak 650 tisuća kuna (većina tvrtki u gospodarstvu može biti zadovoljna kada ostvaruje 650 tisuća kuna prihoda po zaposlenom). U IT segmentu ti su pokazatelji ipak značajno niži  - prihod po zaposlenom iznosi 834 tisuće kuna što je gotovo upola manje, a dobit po zaposlenom 218 tisuća kuna.

Stoga, u nastavku ističemo prikaz odnosa hrvatskih pokazatelja prema pokazateljima nekih zemalja članica EU, ali i zemalja u okruženju. 

*ITS – tvrtke u računalnim i srodnim djelatnostima

K72 usporedbe; zaposleni  per  c apita   ( na tisuću stanovnika), 2007.

IT potrošnja per capita u odabranim zemljama, 2009.

Uspoređujući pak pojedine elemente domaćeg ICT sektora kao što su prihodi, dobit i broj zaposlenih s prosječnim veličinama koje taj sektor ostvaruje u EU27, dade se izvesti zaključak kako kod nas još uvijek ima dovoljno prostora za njihov rast i to od 40% do 60%. Svjesni smo i znamo kako porast tih veličina upravo u ICT sektoru ima direktne pozitivne učinke na ukupni rast nacionalnog gospodarstva i BDP-a, te posebno na povećanje konkurentnosti svih ostalih sektora našeg gospodarstva.

Analiza ICT industrije pokazala je i kako je javni sektor već niz godina osnovni pokretač IT potrošnje u Hrvatskoj, što će se nastaviti i u 2011. godini. 

Tako će ove godine država uprava u IT sektor uložiti 1,02 milijarde kuna, javna poduzeća 1 milijardu kuna te lokalna uprava i samouprava dodatnih 200 milijuna kuna. Dakle, sveukupna javna ulaganja u 2011. godini planirana su u iznosu 2,22 milijarde kuna. 

Zaključno možemo reći kako će Republika Hrvatska vrlo brzo biti u klubu zemalja Europske unije i postati sudionici najvećeg jedinstvenog tržišta na svijetu. Otvorit će se veliki prostor za sve one velike ideje koje IT tvrtke u Republici Hrvatskoj zbog malog, razmrvljenog tržišta, velikog broja tvrtki s malim brojem zaposlenih te dugogodišnje pretjerane ovisnosti IT sektora o državnoj upravi ponekada nisu mogle realizirati.

No, iskorak na to golemo tržište istovremeno će zahtijevati i promjene nekih danas prisutnih karakteristika, na koje je ukazala ova analiza:

• pored visoke dosegnute dodatne vrijednosti IT sektora (među najboljima u državi) iznimno slabo učešće u ukupnom izvozu (jedva 1,4% ukupnog izvoza zemlje), što jasno govori da su se IT tvrtke zadovoljile domaćim tržištem čiji najveći segment čini upravo država.
• odbacivanja ovisnosti o državi koja je već godinama najveći pojedinačni kupac i pokretač IT industrije,
• osvještavanja potrebe za okrupnjavanjem danas atomizirane IT industrije,
• definiranja sugovornika u komunikaciji s državom, imajući u vidu veći broj granskih udruženja te
• jasnim artikuliranjem prijedloga IT sektora prema državi.

Zaključno, IT sektor predstavlja nezaobilaznu komponentu gospodarskog uspjeha suvremene države. Stoga će Vlada Republike Hrvatske – kao i do sada – spremno ulagati u njegov razvoj. U tom kontekstu, naši prioriteti bit će, s jedne strane, stvaranje uvjeta za međusobno povezivanje informacijskih sustava javne uprave, pri čemu IT tvrtke imaju značajnu ulogu, a s druge strane stvaranje što boljeg ozračja ne samo primjene tehnologija, nego i promicanja razvoja domaćih potencijala i ideja kojima će IT sektor djelovati na međunarodnim tržištima te pokazati snagu hrvatske inovativnosti i izvrsnosti.